Skeniranje i kopiranje velikih formata

Želite da fotokopirate ili da štampate veliku količinu crteža raznih formata? Mi Vam možemo pomoći. Ako posedujete isključivo materijal na papiru od sada sve to možete arhivirati u elektronskom obliku, bilo da se radi o arhitektonskim projektima, retkim posterima, novinama, plakatima, pa čak i krojevima za šivenje i heklanje. Tako ćete na jedinstven način sačuvati sve te vredne stvari za buduće generacije , a kasnije ih takođe možete štampati u onoliko primeraka koliko Vam je potrebno.

Kopiranje i skeniranje velikih formata nalazi svoju primenu u građevinarstvu, inženjeringu, arhitekturi i projektovanju. Donesite crteže kod nas u fotokopirnicu na Banovo brdo u Beogradu i po vašem zahtevu ćemo kopirati ili skenirati velike formate , arhivirati ih na cd, dvd, usb ili poslati na vaš mejl a cena je pristupačna. O cenama se možete informisati iz priloženog cenovnika ili nas pozovite da bi saznali više o cenama i brzim rokovima izrade. 

SKENIRANJE I KOPIRANJE VELIKIH FORMATA - USLUGE I CENA

Fotokopiranje velikih formata crno belo
Širina rolne ( cena se računa po metru dužnom)cena
320 mm

140.00

420 mm

150.00

620 mm

170.00

750 mm

200.00

914 mm

220.00

Doplata za kopiranje tamnih originala po m1

200.00

Uveć/umanj. originala velikih formata po org.

70.00

Raskoričavanje fascikli velikih

250.00

Raskoričavanje fascikli do 2 cm.

130.00

Skeniranje velikih formata (max.širina skenera je 914mm)

Cena

Crno belo skeniranje velikih formata po m2

250.00

Kolor skeniranje velikih formata po m2500.00

Kopiranje velikih formata i koričenje projektne dokumentacije

Kopiranje je postupak umnožavanje originala. Fotokopiranje velikih formata može biti direktno i indirektno. Direktno možemo kopirati i male i velike formate, s tim što se veliki formati direktno mogu kopirati samo u varijanti crno belo, dok se kopije u boji smoraju prvo skenirati pa onda štampati. Može se direktno kopirati u različitim formatima, do širine od 914 mm. Kako bi kopije bile dobre potrebno je i da sam original bude kvalitetan.

Veliki formati koje je potrebno kopirati u boji, kao što je već pomenuto moraju se prvo skenirati pa tek onda štampati. Kako bi kopije crteža, postera ili slično bile dobre, potrebno je da dobro podesimo sve parametere i na kopir mašini i na samom skeneru. Takođe da bi kopija bila dobrog kvaliteta, moramo prethodno proveriti da li staklo skenera ili kopir mašine čisto, jer se mogu javiti određene nepravilnosati tokom procesa kopiranja. Prilikom direktnog kopranja originala možemo već tada menjati dimenziju proporcionalno. Danas se načešće kopiraju građevinski projekti, posteri, stare fotografije koje želimo sačuvati, dokumenta, časopise itd.

Skeniranje je postupak koji nam služi kako bi preneli neku fotografiju, pisani tekst ili crtež u elektronski oblik. Skener je uredjaj koji potiče od engleske reči scanner. Računari koji su povezani sa skenerom imaju programe koji nam omogućavaju dalje korišćenje skenranog
materijala, oni čitaju kod koji je poslao skener u računar, koji će se kasnije dalje koristiti, prikazati na ekranu računara ili mogućnost da se odštampaju. U našoj svakodnevnoj upotrebi da li je upitanju kućna ili kancelarisjka upotreba, razlikujemo više različitih varijanti skenera.

Kopiranje je postupak umnožavanje originala. Kopiranje velikih i malih formata može biti direktno i indirektno. Direktno možemo kopirati i male i velike formate, s tim što se veliki formati direktno mogu kopirati samo u varijanti crno belo, dok se kopije u boji smoraju prvo skenirati pa onda štampati. Može se direktno kopirati u različitim formatima, do širine od 914 mm. Kako bi kopije bile dobre potrebno je i da sam original bude kvalitetan.

Veliki formati koje je potrebno kopirati u boji, kao što je već pomenuto moraju se prvo skenirati pa tek onda štampati. Kako bi kopije crteža, postera ili slično bile dobre, potrebno je da dobro podesimo sve parametere i na kopir mašini i na samom skeneru. Takođe da bi kopija bila dobrog kvaliteta, moramo prethodno proveriti da li staklo skenera ili kopir mašine čisto, jer se mogu javiti određene nepravilnosati tokom procesa kopiranja. Prilikom direktnog kopranja originala možemo već tada menjati dimenziju proporcionalno. Danas se načešće kopiraju građevinski projekti, posteri, stare fotografije koje želimo sačuvati, dokumenta, časopise itd.

Skeniranje je postupak koji nam služi kako bi preneli neku fotografiju, pisani tekst ili crtež u elektronski oblik. Skener je uredjaj koji potiče od engleske reči scanner. Računari koji su povezani sa skenerom imaju programe koji nam omogućavaju dalje korišćenje skenranog materijala, oni čitaju kod koji je poslao skener u računar, koji će se kasnije dalje koristiti, prikazati na ekranu računara ili mogućnost da se odštampaju. U našoj svakodnevnoj upotrebi da li je upitanju kućna ili kancelarisjka upotreba, razlikujemo više različitih varijanti skenera.

Istorija skenera

Skeneri se mogu smatrati naslednicima ranih telefotografskih uređaja, koji su se sastojali od rotirajućeg doboša sa jednim fotodetektorom. Oni su kroz klasičnu telefonsku žicu slali analognilinearni AM signal. One fotografije koje su se skenirale u koloru prenosile su se u tri odvojene RGB slike, ali samo u posebnim prilikama jer je sam postupak bio skup.

Prvi skeneri su bili bubanj ili doboš skeneri koji su svoje ime dobili po svojoj konstituciji. Godine 1957. pojavili su se Drum scanner – engl. reč, svoj naziv su dobili po rotirajućem cilindu, koji se okretao velikom brzinom sa skeniranim objektom ispred precizne optike. Uglavnom moderni doboš skeneri u koloru koriste tri odvojene lampe za razdvajanje crvene, plave i zelene boje. 

Nekoliko je firmi upitanju koje proizvode ovu vrstu skenera jer je proces izrade skup. Ovakvi skeneri su najbolji za skeniranje i digitalizovanje retkih dokumenata, s tim što je ograničenje na savitljive dokumente.

Princip rad

Stoni skeneri su takodje skeneri savremenog doba koji od svih imaju najviše delova. Najkarakterističniji deo je stakleni panel ispod kog se nalazi izvor svetlosti. Svetlo koje se nalazi ispod staklenog panela osvetljava papir koji je licem okrenut na staklo iznad mehanizma za skeniranje. 

Slike i tekst primaju više svetlosti od belih i praznih površina. Glava skenera se pokreće uz pomoć motora i ona upija svetlost koja se odbija od skeniranog dokumenta. Odbijena svetlost prolazi kroz sistem ogledala koja je usmeravaju ka sočivu. Sočiva obraćaju pažnju na reflektovanu svetlost koja padne na diode koje svetlost pretvaraju električnu energiju, što je veća količina svetlosti to je veća električna energija. 

Ako skener radi sa slikama u boji, odbijena svetlost se usmerava prema posebnim diodama kroz crvene, zelene i plave filtere. Na kraju skener pretvra sve u analogu vrednost napona u analognu vrednost piksela, koji predstavlja jačinu svetlosti za tačku duž linije koja sadrži broj piksela po inču srazmerno deklarisanoj mogućnosti određenog skenera.

Kvalitet skeniranja

Današnji skeneri najčešće snimaju elektronski kod u RGB paleti boja. Digitalno – analogni konvertor šalje podatke koji su skenirani ka kompijuterskom procesoru preko ulazne/izlazne zajedničke razmene informacija. Dubina boja zavisi od samih karateristika skenera. Jako bitan parameter kod ovih uredjaja je njegova rezolucija.Rezolucija se meri pikselima po inch-u ( ppi ).

Proizvod koji smo dobili postupkom skeniranja je najčešće nekompresovani RGB prikaz koji kada stigne do računara koji je povezan sa skenerom dalje obrađuju programi za obradu grafičkih fail – ova. Najpoznatiji program koji nam pomaže u obradi je Adobe Photoshop. Obrađene slike se obično čuvaju na hard-disku računara u određenom formatu. Između ostalog to je nekompresovana bitmap slika, ili kompresovani TIFF, PNG, GIF ili JPEG format. Adobe PDF format (format za opis strane, engl.Page HYPERLINK “https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Page_Description_Format&action=edit&redlink=1” Description Format) pruža kvalitetnu komprimovanu prezentaciju kompleksnih strana uz dostupan besplatan softver za čitanje. GIF se odnosi na format za razmenu grafike. 

To je format koji se dosta koristi sa internet prezentacije. Ovakav format koristi kompresiju bez gubitka kvaliteta ali samo u 256 boja. JPEG format je najčešće korišćen format za postavljanje slika na internet stranice, jer je prepoznatljiv web pretraživačima, ali nije dobar izbor za pretvaranje tekstualnih dokumenata, jer se dobija mutan i neoštar tekst

Veza sa računarom

Samo skeniranje dokumenta je deo procesa. Da bi skenirani dokument bio upotrebljiv, on mora stići do programa u kompjuteru koji će dalje obrati dokument. Postoje dva osnovna vida veze skenera i računara. Prvi je direktna povezanost računara i skenera ili da bude povezan kao softverska aplikacija koja prima podatke skenera. Količina podataka koja je obrađena u računaru može biti velika. Tako skenirani dokument u rezoluciji 600 ppi i 24-bitnoj dubini boja formata A4 može zauzimati i 100 MB podataka koje treba prebaciti i sačuvati. Softverski paket koji se dobija uz skener sadrži softver za skener, softver za obradu slika, optički softver, i softver za kopiranje.

Formati

Skeneri se prema formatima dele na skenere malih i skenere velikih formata. Skeneri malih formata su uglavnom stoni skeneri koji mogu podržati formate A4 (297 x 210 mm) i A3 (297 x 420 mm ). Pored stonih skenera u upotrebi se mogu naći i skeneri koji uz pomoć rotirajućih valjaka uglavnom služe za skenerinje većih formata A2, A1, A0, kao i drugih izvedenih formata. Kod ovakvih skenera izbegeva se skenerinje važnih dokumenata, vrednosnih papira, jer prilikom prolaska kroz valjke može doći do cepanja i oštećenja.

Danas su skeneri našli veliku primenu u arhiviranju tehničkih crteža i projekata. Skeneri koji se kod nas uglavnom koriste za skeniranje velikih formata imaju širinu hvatanja površine do 914 mm. Skeneri mogu čuvati skenirane tehničke crteže kao JPG, TIFF, PDF dokumenta koji su kasnije već sremni za obradu u AutoCAD-u. Tamni i oštećeni originali mogu da se srede i očiste , ukloni pozadina, istaknu linije u programima za obradu tako da i oni kasnije mogu biti pogodni za štampu ili slično, slanje internetom, arhiviranje na CD, USB, DVD u zavisnosti od onoga što je potrebno kako bi se rukovalo sa skeniranim dokumentom. 

Takođe ono u čemu nam ovi skeneri pomažu je to da da sada možemo elektronski dokumentovati i planove mapa postera koji mogu biti jako vernih boja originalu koji takođe može biti iskorišćen u upotrebi za štampu.

Rezolucija skenera

Skeneri se razlikuju po dubini skenirane boje, rezoluciji, oštrini skenirane slike. Da bi kvalitet skenirane slike bio dobar u proseku je potrebno da dokument bude skeniran u 300 dpi ( tačaka po inch-u 0 ). U svakodnevnoj upotrebi možemo sresti skenere koji skeriraju i veće rezolucije do
1200 dpi. Tehnički crteži podnose i manje rezolucije skeniranja. Podnose rezolucije od 150 do 200 dpi tačaka.

Boje

Skeneri koje koristimo svejedno da li u kućnoj ili kancelariskoj upotrebi mogu davati skenirane podatke u boji ili crno beloj varijanti. Kod crno belog postupka skeniranja jako je bitno kako izgleda original. Originali mogu imati tamne površine, primer su stari projektni nacrti koji su
štampani na obojenim papirima, takve dokumente je potrebno isčistiti pozadinu tokom skeniranja da ne bi došlo do utapanja linija u pozadinu crteža.

Nedostaci u skeniranju

Kao i kod svih pametnih uređaja i kod skenera se mogu javljati problemi poput toga da se ne vide neki delovi skeniranih dokumenta, ili skenirana slika, crtež, poster mogu biti tamni, ravne linije mogu biti iskrivljene, boje se mogu razlikovati od originala itd. Takođe problemi se mogu javiti kod originala gde je papir tanak a štampa je sa ove strane papira, moguće je da će doći do probijanja otiska sa suprotne strane od strane skeniranja, da bi se to izbeglo potrebno je original prekriti crnim ili belim papirom.

Kvalitet skeniranja se može korigovati u samim podešavanjima postavki ili prilagođavanje. Takođe se mogu kalibrisati i same boje računara. Kod prozirnih materijala moguće je javljanje krugova ili elipsa, kako bi izbegli to otiginal je potrebno prethodno ispresovati.

Saveti

Skeneri nam mogu pomoći u elektronskom dokumntovanju naših starih važnih dokumenta, fotografija, projekata, tehničkih crteža koji će nam kasnije koristiti u štampi, slanju podataka putem mail-a, čuvanje na CD-u, USB-u…

Da bi bili kvalitetni fotografija, tehničkih crteža, postera, treba svakako proveriti sam original ukakvom je stanju, poželno je da bude što boljeg kvaliteta, neoštećen, čist..Pre samog skeniranja proveriti da li je staklo skenera čisto, podesiti najbolje paramere na serveru. Nakon toga dokument koji je skeniran bio bi spreman za dalju upotrebu, obradu, štampu.